Domovinski rat On Line!

RD Glossary

Zračna ukrcajna luka: Uzletište za potporu zračnog kretanja na kojem se osoblje i tvari ukrcavaju/utovaruju u zrakoplov za početak zračnog kretanja. Mogu služiti kao iskrcajne luke za povratne putnike i terete.
Zračni desant: Operacije/djelovanja u kojima snage za nasrtaj iz zraka (borbene, za borbenu potporu i logističku potporu), rabeći vatrenu moć, pokretljivost i cjelokupnu integraciju helikoptera u njihovim ulogama djelovanja na kopnu ili u zraku, manevriraju na bojištu pod nadzorom zapovjednika kopnenih ili zračnih snaga radi djelovanja na neprijateljske snage i njihova uništenja ili za osvajanje i držanje ključnog zemljišta. (Vidi zapovjednik operacije zračnih snaga i zračni mostobran.)
Zračni koridor: Ograničen zračni smjer određen za letenje naših/prijateljskih zrakoplova kako bi se spriječilo djelovanje naših/prijateljskih snaga po našim/ /prijateljskim zrakoplovima. (Vidi zračna nadzorna točka.)
Zračni mostobran: 1. Označeno područje na neprijateljskom ili ugroženom teritoriju koje, nakon što je osvojeno i držano, omogućuje neprekidan dolazak (iskakanjem ili slijetanjem) snaga i sredstava i daje manevarski prostor za planirane operacije/djelovanja. Normalno je to područje zauzeto tijekom nasrtajne faze zračnog desanta. 2. Određeno mjesto u području operacija koje se rabi kao baza za opskrbu i evakuaciju zrakom. Zračni mostobran sadrži dovoljno zona iskakanja/izbacivanja i slijetnih zona za osiguranje koncentracije snaga, unutarnjih komunikacijskih linija i obranu po dubini. (Vidi zračni desant i zračno-desantna operacija/djelovanje.)
Zračni udar: Napadaj na određene ciljeve lovcima, bombarderima ili borbenim helikopterima. Može se sastojati od nekoliko zračnih organizacija pod jednim zračnim zapovjedništvom.
Zračno isključivanje: Zračne operacije/djelovanja koje se provode radi uništavanja, neutraliziranja ili zadržavanja uporabe neprijateljskog vojnog potencijala prije no što se on može učinkovito uporabiti protiv naših snaga. Provode se na takvoj udaljenosti od naših snaga da nije potrebna integracija između svake zračne zadaće i vatre i kretanja naših snaga na kopnu. Normalno se provodi ispred prednje granice zapovjednika kopnenih snaga.
Zračno izviđanje: Skupljanje obavještajnih informacija primjenom vizualnog motrenja i/li senzora u zrakoplovima. Uporaba zrakoplova za dobivanje informacija o zemljištu, vremenu, te rasporedu, sastavu, kretanju, objektima, komunikacijskim linijama i elektroničkim emitiranjima i emitiranjima sredstava veze neprijateljskih snaga. Uključuje i podešavanje topničkih vatri, te sustavno ili slučajno motrenje kopnenih borbenih područja, ciljeva i/ili zračnih sektora. (Vidi izviđanje.)
Zračno zapovjedno mjesto: Odgovarajuće opremljen zrakoplov kojeg zapovjednik rabi za nadzor svojih snaga.
Zračno-desantna operacija/djelovanje: Operacija/djelovanje koja uključuje zračno kretanje borbenih snaga i njihove logističke potpore do cilja provedbe taktičke, operativne ili strateške zadaće. Uporabljena sredstva mogu biti bilo koja kombinacija zračno-desantnih postrojbi, zračno-prijevoznih postrojbi i prijevoznih zrakoplova, ovisno o zadaći i ukupnom stanju.
Zračno-desantna snaga: Snaga sastavljena prvenstveno od kopnenih i zrakoplovnih postrojbi organiziranih, opremljenih i osposobljenih za zračno-desantne operacije/djelovanja. To je snaga velikih sposobnosti za operacije projekcije snaga velikog razmjera provedbom zračnih desanata višerodnih sastava koji se spuštanju padobranima ili slijeću u područje.
Zračnoprijevozni/zračnoprijenosni: 1. U odnosu na osoblje, postrojbe posebno obučene da se, nakon prijevoza zrakom, iskrcaju u područje napadaja ili nasrtaja bilo padobranskim iskakanjem bilo slijetanjem zrakoplova. 2. U odnosu na opremu, dijelovi opreme koji su posebno oblikovani za uporabu od zračnoprijevoznih (zračnoprijenosnih) postrojbi tijekom ili nakon iskrcavanja. 3. U odnosu na tvari, dijelovi koji čine sastavni dio zrakoplova. 4. Stanje zrakoplova od trenutka kada ga zrak podržava do trenutka kada ga zrak prestaje podržavati. Zrakoplov koji je lakši od zraka ne smatra se zračnoprijevoznim/ zračnoprijenosnim kada se nalazi na zemlji, osim usidrenih balona koji to postaju uvijek kada se pošalju u zrak.
Zrakoplovni časnik za navođenje: Vezan je za G3. Savjetuje zapovjednika i stožer u pitanjima mogućnosti, ograničenja i uporabe taktičkog zrakoplovstva (neposredna potpora, izolacija bojišta, neutraliziranje postrojbi PZO, izviđanje i zračno prenošenje).
Zrakoplovni časnik za vezu: 1. Zrakoplovni časnik dodijeljen kopnenoj postrojbi koji djeluje kao savjetnik zapovjednika kopnenih snaga u pitanjima zračnih operacija/djelovanja. 2. Najviši zrakoplovni časnik u svakoj taktičkoj skupini za zrakoplovni nadzor koji savjetuje zapovjednika i stožer kopnenih snaga o mogućnostima, ograničenjima i djelovanju zrakoplova i koji usklađuje zadaće bliske zračne potpore s elementom za vatrenu potporu. (Vidi element za vatrenu potporu i taktička skupina za zrakoplovni nadzor.)
Zrakoplovni borbeni element: Element marinske zračno-kopnene namjenski organizirane snage koji je namjenski organiziran za pružanje svih ili dijela funkcija zrakoplovstva marinskog korpusa u različitim stupnjevima na temelju taktičke situacije te zadaće i veličine marinske zračno-kopnene snage. Te su funkcije zračno izviđanje, borba protiv ciljeva u zraku, potpora desanta, navalna zračna potpora, elektroničko ratovanje i nadzor zrakoplova i raketa. Zrakoplovni borbeni element organizira se oko zrakoplovnog zapovjedništva i različitih je veličina, od pojačane helikopterske eskadrile do jednog ili više marinskih zrakoplovnih krila/pukovnija. Normalno se u marinskoj zračno-kopnenoj namjenski organiziranoj snazi nalazi samo jedan zrakoplovni borbeni element.
Zvukovno izviđanje: Uporaba elektroničkih naprava, uključujući opremu za slušanje, snimanje i prijenos zvukova radi skupljanja informacija.
Širenje oružja za masovno uništavanje (nuklearno oružje): Proces kojim jedna država za drugom dolaze u posjed ili do prava da odluče o uporabi nuklearnog oružja, svaka potencijalno sposobna pokrenuti nuklearni napadaj na drugu državu.
Širina fronte: Fronta plus razdaljina izvan bokova pokrivena motrenjem i vatrom postrojbe u borbi. (Vidi fronta.)
Širokopojasno/baražno elektroničko ometanje: Istodobno elektroničko ometanje širokog pojasa frekvencija. (Vidi elektroničko ometanje.)
Šuma: Šuma utječe na izvedbu operacija: svojom veličinom i položajem, visinom i gustoćom drveća, neprohodnošću izvan putova, vlagom i čestim maglama. Utjecaj šuma očituje se u tome što: ograničavaju pokrete, smanjuju preglednost i otežavaju orijentaciju, otežavaju uspostavu veze i zapovijedanje, otežavaju paljbeno djelovanje, ograničavaju uporabu teže tehnike. Šume pak olakšavaju: zaprijedžbu, utvrđivanje, maskiranje, prikrivene pokrete, izviđanje, zasjede, diverzije i sl. Šumska područja značajno djeluju na specifičnosti bojnog rasporeda, već prema tome o kakvim je šumskim kompleksima riječ i u koje godišnje doba. Pojedina šumska područja u sušnim razdobljima mogu nositi opasnost od izbijanja velikih požara.
Željena nulta točka: Točka na površini zemlje ili okomito iznad ili ispod središta planirane nuklearne eksplozije.
Željeznička opskrbna stanica: Točka na željezničkoj pruzi gdje se tereti pretovaruju s jednog vlaka na drugi ili na druga prijevozna sredstva. (Vidi zračna luka i pomorska luka.)
Žestina opasnosti: Očekivana posljedica događaja u odnosu na stupanj ozljede, štete na vlasništvu ili druge čimbenike koji škode zadaći (gubitak borbene moći, negativan publicitet i drugo), a mogli bi se dogoditi.
Žrtva: Svaka osoba koja je izgubljena za organizaciju tako što je proglašena mrtvom, nestalom, bolesnom ili ranjenom/ozlijeđenom.
Žrtva čiji uzrok nije neprijateljsko djelovanje: Osoba koja postaje žrtva zbog okolnosti koje nisu izravno povezane s neprijateljskim ili terorističkim djelovanjem. Žrtve koje su to postale zbog elementarnih nepogoda, samoranjavanja ili borbene iscrpljenosti su žrtva čiji uzrok nije neprijateljsko djelovanje.
Žrtva neprijateljskoga djelovanja: Osoba koja je žrtva terorističke aktivnosti ili koja postaje žrtva “u akciji”. “U akciji” označuje žrtvu koja je to postala kao izravan ishod neprijateljske akcije, u borbi ili povezano s njom, ili tijekom vraćanja s borbene zadaće ako je njezin nastanak izravno povezan s neprijateljskom akcijom. Uključene su osobe ubijene ili ranjene greškom ili slučajem kada vlastite snage otvaraju vatru na neprijateljske snage ili na ono za što misle da su neprijateljske snage. Međutim, žrtvom neprijateljskoga djelovanja ne smatra se osoba koja je poginula ili ranjena zbog elementarnih nepogoda, samoranjavanja, borbene iscrpljenosti, i, osim u izuzetnim slučajevima, osoba koju su ubile ili ranile vlastite snage dok je osoba napustila položaj bez odobrenja ili dezertirala. (Vidi neborbena žrtva i žrtva.)